MATAUPU TAU SAMOA I HAWAI’I NEI O Samoa o le atunu’u tofi, e le o se atunu’u tali ola, ta’oto ia le fiso ma ona lau, aua e loloto le sami ua iloa ala o i’a, e fesili le vao, ua iloa ala o vae. O Samoa mai le tai samasama o le Tui Manu’a se’i pa’ia le tai ‘ula’ula o Nafanua na ilo ai malo, tulou. O pa’ia o le aufaigaluega totofi a le Atua i fata faitaulaga e fia o Samoa, tulou, tulou lava. Oute fa’atalofa atu i le pa’ia ma le mamalu o Samoa potopoto i Hawaii nei, i susuga Fa’afeagaiga ma Ekalesia, tupu ma e’e tamali’i ma failauga i ona faiga nu’u, o sosaiete ma le lautele o le aton’u, talofa, talofa lava. O le taeao lenei, ose taeao toto’a ma le manino, aua o taeao o su’ega Malo o Samoa ma ona tagata i fafo nei, e le’i faigofie. O le taeao sili, o le taeao o le filemu. O le taeao nai mataniu feagai ma le ata, o le taeao lea o le tala lelei. SISIGA FU’A Ua tolu sefule ma le valu (38) nei tausaga o Fa’amanatu sisiga Fu’ai Hawai’i e tagata Samoa, ua Selau ma le tolu (103) tausaga i Amerika Samoa. Fa’afetai i matua ma o tatou tua’a ua saga mai pouli le folauga. Ua fai i lagi le taligasi’a. Ua lago mau I tiasa, tupu ma e’e o le atunu’u sa latou asaina le fita, ma le gasu o le taeao, a’o lenei ua tatou ‘ae’ae ai i Faleseu, ‘ae sa’a a i ma’a o malie. E moni ai le upu, O le tatou tutu fa’atasi, o le maopoopo lea o mea tatou te faia. ‘Ao le tatou fevaevae’a'i o le tatou pa’u’u fo’i lea. Ulua’i Fu’a na lesitaraina ma fa’amanatu, i le tausaga 1965 i Farrington High School. O lona tolu (3) a’i lea o peresitene o le Atoa O Ali’i. A) Lualemana Fa’oliu – sefulu (10) tausaga tautua B) Lei’ato Tuli, na tula’i mai ai Fiataugaluia K. Salanoa i le tofi Peresetene – tolu (3) tausaga tautua C) Alo Lupeomatasila F. Williams – lua sefulu lima (25) tausaga tatua FONOTAGA Setema 19, 1979 na usuia se fono tele tu’ufa’atasi ale Atoa-O-Alii, “Matai” ma Samoa uma i Hawaii, ma sui o le Malo o Amerika Samoa, Kovan Sili Uifa’atali Peter Coleman, Peresetene Senate Galea’i Poumele, Fofoga Fetalai – o le Maota o sui Tuana’itau F. Tuia, Failautusi Mataup Tau Samoa – Mauga i Fesaa’iga ma nisi o le to’atele… O Lupeomatasila F. Williams, Peresetene Atoa-O-Alii na fa’aofia se mataupu tau fa’aofi ile fono mo se fesoasoani mai le Sitete, City, Federal, ae maise Samoa mo sina tupe e fa’avae ai se ofisa tu-totonu o Samoa e a’oa’o ai tupulaga mo galuega, ai lo le savavali i luga o auala ma fai ai isi soligatulafono. Saunoa le Gov. Coleman, o le a ave le mataupu i Samoa e teuteu fa’apili, ona fa’aulu mai lea ile Tofa Fofoga-O-Samoa, U.S Senator Daniel K. Inouye. O lea ua iai nei le Samoan Providers Association, o lo’o fa’a faeina i tupe mai le Malo Tele mai taumafa’igai lea vai taimi. O lo’o a’oa’o ai fanau talavou o Samoa mo galuega e o’o mai ile taimi nei. O Lepeomasila Williams, Afioga Sui Kovana o Hawaii John Waihee, ma se tasi o tama matua o Tuala Seva’aetasi sa fa’atalatalanoa i luga TV Samoa pe fa’apefea ona fesoasoani le Sitete i Hawaii mo tagata Samoa, Ekalesia, Fa’aganu’u, Sosaiete, ma Fa’alapotopotoga. Na sunoa le Lt. Gov. John Waihee, ia a’afia tagata Samoa ile polokiki “politics”aua o lo’o tofu Itu Malo ma latou Sui i totonu o upu fai a Malo ma suia tagata o lona Itumalo, “IA PALOTA O TATOU TAGATA”. Sa fa’avaeina loa le komiti, ma Fa’aigoaina ole: SAMOAN VOTERS COMMITTEE O ULUA’I TOFIGA O LE KOMITI “ OFFICERS” - Lupeomatasila F. Williams – Ta’ita’i Komiti
- Leuga Tumer – Sui Ta’ita’i
- Paluli Ai’i – Failautusi
- Savea S. Brown – Teutupe
- Lt. Gov. John Waihee – Advisor
O galuega a le komiti, ia taumafai tagata Samoa ia sitiseni (citizen) ma avea ma tagata palota. Ose feso’ota’iga mafana ma le vava lalata lea ale Sitete o Hawaii ma o tatou tagata Samoa ua iai ile taimi nei. Ua avea nei Keehi Park ma MALAE tumau o tagata Samoa mo ana fa’atasiga tetele, i Aganu’u, fa’afiafiaga, fa’pea ta’aloga. Ua sima mau, malae sima e lua (2) mo Ali’i ma Tama’ita’i e aunoa ma se toe sua eseina, po’o fa’aleagaina e le sitete, city, vagana ua iai se isi paka mo Samoa i ana fa’atasiga fai, fa’atoa mafai lea ona toe sua’ese malae sima kirikiti ua iai nei. MA’A FA’AMANATU Mai le tausaga 1990, e tolu (3) tausaga na faia ai le su’esu’ega (research) ale Atoa-O-Ali’i male Sitele ile ulua’i Lotu Samoa na taunu’u ile sitete o Hawaii, ma fa’aaogaina ai le Gagana Samoa. Ua ma’ea, le su’esu’ega o le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano Samoa, na fa’avae i Moanalua i le tausaga 1952 ma avea ai Pita Malae o le ulua’i Faifeau. Na amata ona fa’amanatu ile tausaga 1994. GALUEGA FA’ATINO IA O galueaga ia mo tatou tagata Samoa ise taumafaiga a le ATOA-O-ALI’I, Tamali’i ma Failauga ae maise e na feagai ma galuega o le Ta’ita’i o le nei Sosaiete – “UA MUAO I LAGI’ LE FEAGAIGA TAMA” Fa’amalo! ***************************************** |